O lokalitetu

Prve vijesti o Nezakciju, kraljevskom sjedištu Histra, potječu od rimskog pisca Tita Livija, a materijalna potvrda da ostaci s Vizače predstavljaju ostatke grada slavne prošlosti dobivena je početkom 20. stoljeća, nalazom zavjetnog žrtvenika caru Gordijanu (3. st.) na kojemu se spominje Res Publica Nesactiensium.

Danas je Nezakcij arheološki park s konzerviranim arhitektonskim ostacima rimskog i kasnoantičkog doba. Lokalitet je okružen s više pojasa prapovijesnih bedema te rimskim bedemima. Na samom ulazu u grad, između rimskih i prapovijesnih vrata, nalazila se bogata prapovijesna nekropola. Pronađene urne i grobni prilozi ukazuju na slojevitost naseljavanja i pokapanja od 11. st. pr. Kr. do rimskog osvajanja. Domaći histarski proizvodi i luksuzna uvezena roba povezuju Nezakcij i histarsku kulturu, čiji je ovo bio centar, s kulturama gotovo cijelog Sredozemlja i srednje Europe.
Rimljani su poslije opsade 177. g. pr. Kr. srušili histarski grad te na istome mjestu sagradili novi, s urbanističkim planom organiziranim na rimski način. Na središnjoj zaravni izgrađen je forum s tri hrama i trijemom, terme te druge građevine javnog i privatnog karaktera. Na padinama se nalaze ostaci raskošnih privatnih kuća, a bogata nekropola pružala se duž ceste koja je iz Pule vodila u grad.

Postupnim slabljenjem rimske države dolazi do promjena: od antičkog municipija Nezakcij postaje kasnoantička općina. Raskošne terme pretvorene su u stambene i gospodarske objekte, dok je južni dio središnje zaravni tijekom 5. st. preuređen u dvije paralelne ranokršćanske bazilike. Sjeverna i nešto veća južna bazilika predstavljaju značajan prilog u poznavanju ranokršćanske arheologije.

Grad je preživio pad Rimskog Carstva i buđenje kršćanstva, ali nije odolio barbarskim napadima početkom 7. st. Moguće ga je slobodno posjetiti svakog dana tijekom cijele godine te s vodstvom na upit.

RADNO VRIJEME I KONTAKTI ZA POSJET
pr@ami-pula.hr