Augustov hram visok je 13,17 m, širok 8,5 m i dug 17,65 m. Sastoji se od veće zatvorene prostorije svetišta i manjeg predvorja omeđenog sa šest korintskih stupova, od toga četiri na čeonoj strani. Bočni zidovi svetišta produžuju se u predvorje, gdje završavaju kaneliranim polustupovima. Iznad kapitela nalazi se trodjelni arhitrav, a iznad njega friz, ukrašen akantovim viticama, plodovima i pticama.

Krov i dva zabata hrama uokvireni su vijencem s konzolama i kasetiranim poljima. Trokutasti zabati s okruglim medaljonom u sredini izvorno su bili reljefno ukrašeni. Arhitrav na čeonoj strani nosi natpis: ROMAE ET AVGUSTO CAESARI DIVI FILIO PATRI PATRIAE. Po službenom carskom nazivu zna se da je hram izgrađen i posvećen između 2. g. pr. Kr. i 14. g. pos. Kr.

Zidovi su izvorno građeni od velikih, pravilno klesanih blokova vapnenca, no pretrpjeli su mnoga oštećenja kroz stoljeća zbog brojnih prenamjena i požara građevine.

Nakon zabrane poganstva krajem 4. st., hram je prenamijenjen u crkvu. Između 11. i 13. st. hram je vratima povezan s drugim katom palače, podignute uz njegov istočni zid. U požaru početkom 17. st. izgorio je krov i srušen je ulazni zid koji je dijelio zatvoreni dio hrama od predvorja. Zapadni zid od lomljenog vapnenca nastao je pri obnovi vatrom oštećenog hrama u 18. st. Predvorje je zazidano kako bi građevina mogla poslužiti kao skladište, potom gradski arhiv, a unutrašnjost je podijeljena na tri etaže. S vanjske strane dodano je skladište za žito i kontrafor. Hram je nastradao od bombe 1945. i pri restauraciji u narednim godinama vraćen mu je izvorni oblik.

Danas se u hramu nalazi izložba antičke skulpture.